Potrošačke cene roba i usluga su u julu zabeležile mesečni rast od 0,3 odsto, što je blago ubrzanje posle dvomesečne stabilnosti, izvestio je u četvrtak Zavod za statistiku. Nakon četiri meseca kolebanja blizu 2 procenta, međugodišnja inflacija je u julu ubrzala na 2,6 procenata.
Ubrzanje inflacije u Slovačkoj u julu na 2,6 odsto sa prethodnih 2,1 odsto bilo je očekivano, čemu su doprineli bazni efekat i rast cena usluga, složili su se ekonomski analitičari odgovarajući na najnovije podatke koje je u četvrtak objavio Zavod za statistiku, dodajući da se ne očekuje da će inflacija do kraja godine preći tri odsto, ali bi početkom sledeće godine mogla da bude iznad tog nivoa.
„Porast cena je bio očekivan, jer su pritisci bazne inflacije, koji potiču od situacije na tržištu rada i rasta plata, počeli da se više primećuju u privredi, dok je istovremeno efekat baze nestao“, saopštio je analitičar Marijan Kočiš. On je istakao da dok je inflacija u prošloj godini uglavnom bila vođena cenama energenata i hrane, trenutno vidimo pomak ka robama i uslugama. Kao što se i očekivalo, rast cena hrane je značajno ublažen u odnosu na prošlu godinu, sa rastom od 1,5 odsto na godišnjem nivou u julu.
Analitičar UniCredit banke Lubomir Korsnak istakao je da, iako se rast cena maloprodajnih artikala postepeno usporava, ovaj trend se ne odnosi na usluge.
„Inflacija usluga, podstaknuta dinamičnim rastom plata, i dalje odstupa znatno iznad prethodnih nivoa. Iako se više ne ubrzava, ona je trenutno glavni izvor inflacije – više cene usluga objašnjavaju više od 40 odsto ukupne inflacije“, naveo je on dodajući da to ne važi samo za Slovačku. Prema rečima Kočiša, inflatorni pritisci, izazvani rastom plata i zategnutim tržištem rada, održaće se i narednih meseci. Dakle, rast cena bi trebalo da ostane blizu sadašnjeg nivoa ili čak da se malo ubrza.
„Domaćinstva koja imaju koristi od realnog rasta plata i viših stopa štednje troše više. Ova povećana potražnja domaćinstava za robom i uslugama takođe vrši pritisak na povećanje cena. S druge strane, neka domaćinstva su počela da štede više i da obnavljaju štednju. Ne idu u potrošnju, te nove uštede zauzvrat imaju antiinflatorni efekat“, dodao je analitičar, napominjući da očekuje da će prosečna inflacija za ovu godinu iznositi 2,8 odsto.