Dana 21. maja 2025. godine, Parlament je odobrio izmenu Zakona o boravku stranaca, koja će stupiti na snagu 1. jula 2025. godine. Međutim, pod maskom efikasnosti i bezbednosti, postoje fundamentalna ograničenja preduzetničke slobode, pravne sigurnosti i jednakog pristupa. Umesto pojednostavljenja sistema i povećanja kapaciteta kancelarija Policije za strance, ova izmena zakona uvodi nove barijere koje mogu obeshrabriti hiljade kvalifikovanih stručnjaka i preduzetnika da posluju u Slovačkoj.
Uvođenje kvota za preduzetnike
Fundamentalna i istovremeno veoma kontroverzna promena je uvođenje kvota za izdavanje nacionalnih viza u poslovne svrhe, koje će se posebno određivati za svaku ambasadu. Vlada će tako dobiti moć da odluči iz kojih zemalja i u kom broju preduzetnici mogu doći u Slovačku. Kvote su utvrđene na 700 zahteva za poslovni boravak godišnje.
Spisak ambasada i kvota koje su im dodeljene
Predstavništvo (zemlja): Broj kvota
- Užgorod/Kijev (Ukrajina) 190
- Tbilisi (Gruzija) 68
- Beograd (Srbija) 62
- Hanoj (Vijetnam) 53
- Najrobi (Kenija) 23
- Moskva (Rusija) 22
- Šangaj (Kina) 18
- Peking (Kina) 17
- Skoplje (Severna Makedonija) 16
- Astana (Kazahstan) 13
- Delhi (Indija) 9
- Kairo (Egipat) 9
- Meksiko (Meksiko) 9
- Džakarta (Indonezija) 8
- Kišinjev (Moldavija) 8
- Tokio (Japan) 8
- Rijad (Saudijska Arabija) 8
- Pariz (Francuska) 7
- Taškent (Uzbekistan) 7
- Abu Dabi (Ujedinjeni Arapski Emirati) 6
- Brazil (Brazil) 6
- Buenos Ajres (Argentina) 6
- Beč (Austrija) 6
- Sidnej (Australija) 6
- Sarajevo (Bosna i Hercegovina) 6
- Atina (Grčka) 5
- Istanbul (Turska) 5
- London (Ujedinjeno Kraljevstvo) 5
- Havana (Kuba) 5
- Bangkok (Tajland) 4
- Bejrut (Liban) 4
- Baku (Azerbejdžan) 4
- Jerevan (Jermenija) 4
- Madrid (Španija) 4
- Minsk (Belorusija) 4
- Teheran (Iran) 4
- Varšava (Poljska) 4
- Ankara (Turska) 3
- Otava (Kanada) 3
- Vašington (SAD) 3
- Njujork (SAD) 3
- Podgorica (Crna Gora) 3
- Prag (Češka) 3
- Seul (Južna Koreja) 3
- Berlin (Nemačka) 2
- Dablin (Irska) 2
- Bukurešt (Rumunija) 1
- Nikozija (Kipar) 1
- Sofija (Bugarska) 1
- Tajpej (Tajvan) 1
- Pretorija (Južna Afrika) 1
Kvote ne uzimaju u obzir kvalitet poslovnog plana niti doprinos slovačkoj ekonomiji. Dakle, mogućnost prijavljivanja neće biti određena poslovnom vrednošću projekta, već statističkim ograničenjima koje je postavila vlada.
Obavezan poslovni plan za sve – bez obzira na iskustvo
Takođe će biti novo da su stranci koji već imaju registrovanu firmu ili trgovinu u Slovačkoj obavezni da dostave poslovni plan. Pored toga, svi podnosioci zahteva za privremeni boravak u poslovne svrhe moraće da dokažu ekonomsku korist od svojih poslovnih aktivnosti u obliku pisanog dokumenta – poslovnog plana. Ovaj dokument će proceniti Ministarstvo ekonomije Slovačke Republike.
Uvođenje ove obaveze izgleda kao odgovor na nalaze u poslednjim periodima gde je nakon završetka pandemije i u kontekstu masovnog priliva stranaca iz Ukrajine došlo do masovnog osnivanja fiktivnih trgovačkih i poslovnih subjekata. Ovi subjekti u mnogim slučajevima nisu obavljali stvarnu ekonomsku aktivnost i stvarali su veštački dug prema institucijama kao što su poreske vlasti, zdravstvena osiguravajuća društva ili Zavod za socijalno osiguranje.
Reč je o ozbiljnom sistemskom problemu, koji takođe dobija na značaju u kontekstu prelazne odredbe člana 131k Zakona o boravku stranaca, usvojenog kao odgovor na vanrednu situaciju izazvanu prilivom ljudi iz Ukrajine. Prema ovoj odredbi, stranci koji su dobili privremeni boravak u svrhu poslovanja nisu obavezni da obnove taj boravak, naime dok se vanredna situacija ne ukine i prelazna odredba navedena gore ne bude ukinuta.
U praksi, to znači da stranci kojima je odobren privremeni boravak u svrhu poslovanja nemaju na osnovu člana 131k(1) obavezu da obnove svoju dozvolu boravka, iako bi im ona normalno već istekla. Ova situacija predstavlja rizik i treba je rešiti sistemskim merama, uključujući obavezu podnošenja poslovnog plana.
Kao prednost, amandman takođe navodi pojednostavljivanje dokumentacije o finansijskoj sigurnosti boravka – više neće biti potrebno dostavljati tromesečni izvod iz banke, dovoljna je samo potvrda o trenutnom stanju na računu. Iako se ovo predstavlja kao korak napred, to je zapravo samo povratak na pravni status pre 15. jula 2024. godine kada je potvrda stanja bila standardna praksa. Zakon se tako vraća nakon što je prethodni amandman nerazumno pooštrio uslove bez obzira na njihovu stvarnu sprovodljivost, što je predstavljalo administrativno opterećenje za Policiju za strance.
U praksi primene, to je bila jedna od najčešćih žalbi stranaca i Slovaka koji su bili primorani da poslednja tri meseca dostavljaju izvode iz banke, isključivo overene pečatom i potpisom banke. Međutim, mnoge banke su odbile da izdaju takva dokumenta ili su izdata samo sa zakašnjenjem. Rezultat je bio da je policija odbijala da prihvati zahteve bez ispravnog dokumenta, što je dovelo do nepotrebnih kašnjenja, stresa i odlaganja postupaka. Pored toga, službenici su često pogrešno tumačili obavezu „izdvajanja poslednja tri meseca“, što je izazvalo haos i nedoslednu praksu između odeljenja.
Ova „nova“ promena stoga ne predstavlja pravu reformu, već samo prećutno i zakasnelo priznanje greške, što umesto poboljšanja sistema, izazvalo je dodatni teret na njega. Dakle, umesto inovacija, država samo ispravlja sopstveni neuspeh.
Nove administrativne obaveze i prevodi
Iako zakon uklanja neke nepotrebne zahteve – kao što je dostavljanje fotografije u boji – on takođe uvodi nove obaveze u oblasti prevođenja dokumenata. Svi prilozi uz prijave (uključujući poslovne planove, izjave pod zakletvom ili punomoćja) moraće biti u zvanično overenom prevodu na slovački jezik. Međutim, u praksi ova situacija samo doprinosi racionalnosti zakona, jer većini stranaca poslovnu rezidenciju priprema slovačka kompanija, posebno zato što preduzetnik koji dolazi na teritoriju Slovačke Republike nema znanje i poznavanje poslovnog okruženja zemlje u koju dolazi.
Selektivna migracija bez pravila
Amandman takođe proširuje ovlašćenja vlade u oblasti migracione politike. Vlada će moći da odredi kojim državljanima mogu biti odbijeni zahtevi za vizu ili boravak zbog bezbednosnog rizika, čak i bez individualne procene.